Opis projekta

"Comsar Energy Republike Srpske" d.o.o. Banja Luka dobio je koncesiju za izgradnju i korištenje TE "Ugljevik 3" 31.12.2013. preduzeće su osnovali firma Rašida Sardarova "Comsar Energy Group Limited" sa Kipra i Zavisno preduzeće "Rudnik i Termoelektrana Ugljevik" a.d. Ugljevik sa 98,40 % u korist stranog kapitala. Uplaćena je jednokratna koncesiona naknada od 4.507.888 KM, a termoelektrana nije napravljena do 2026. Komisija za koncesije RS-a navodi da se radilo na izradi dokumentacije, pripremnim radovima i traženju partnera za gradnju kao i da je pandemija korona virusa usporila aktivnosti. Sardarov je 2025. godine svoj udio, vrijedan 71.424.141 KM, prodao Javnom preduzeću GAS-RES d.o.o. Banja Luka za 240.567.090 KM. Novac je plaćen iz budžeta RS-a.

Opis projekta

"Comsar Energy Republike Srpske" d.o.o. Banja Luka dobio je koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu "Ugljevik Istok 2" u julu 2013. Preduzeće su osnovali firma Rašida Sardarova "Comsar Energy Group Limited" sa Kipra i Zavisno preduzeće "Rudnik i Termoelektrana Ugljevik" a.d. Ugljevik sa 98,40 % u korist stranog kapitala. Uplatili su jednokratnu koncesionu naknadu od 2.623.488 KM, ali nisu eksploatisali ugalj. Komisija za koncesije RS-a navodi da se radilo na određenim fazama, ali je projekat stao zbog pandemije korona virusa i traženja partnera. Sardarov je 2025. godine svoj udio vrijedan 71.424.141 KM prodao Javnom preduzeću GAS-RES d.o.o. Banja Luka za 240.567.090 KM. Novac je plaćen iz budžeta RS-a.

Opis projekta

"Comsar Energy Republike Srpske" d.o.o. Banja Luka dobio je koncesiju za eksploataciju krečnjaka na ležištu "Baljak" u martu 2016. Preduzeće su osnovali firma Rašida Sardarova "Comsar Energy Group Limited" sa Kipra i Zavisno preduzeće "Rudnik i Termoelektrana Ugljevik" a.d. Ugljevik sa 98,40 % u korist stranog kapitala. Uplatili su jednokratnu koncesionu naknadu od 668.753 KM, ali nisu eksploatisali krečnjak. Komisija za koncesije RS-a je navela da je projekat vezan za izgradnju termoelektrane do koje nije došlo. Sardarov je 2025. godine svoj udio vrijedan 71.424.141 KM prodao Javnom preduzeću GAS-RES d.o.o. Banja Luka za 240.567.090 KM. Novac je plaćen iz budžeta RS-a.

Opis projekta

"Comsar Energy Republike Srpske" d.o.o. Banja Luka dobio je koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu "Delići i Peljave - Tobut" u novembru 2014. Preduzeće su osnovali firma Rašida Sardarova "Comsar Energy Group Limited" sa Kipra i Zavisno preduzeće "Rudnik i Termoelektrana Ugljevik" a.d. Ugljevik sa 98,40 % u korist stranog kapitala. Uplatili su jednokratnu koncesionu naknadu 537.059 KM, a Komisija za koncesije RS-a navodi da su provodili određene aktivnosti i radili elaborat o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi te da je pandemija korona virusa utjecala na rad. Sardarov je 2025. godine svoj udio, vrijedan 71.424.141 KM, prodao Javnom preduzeću GAS-RES d.o.o. Banja Luka za 240.567.090 KM. Novac je plaćen iz budžeta RS-a.

Opis projekta

Koncesiju za izgradnju i korištenje HE „Mrsovo” dobilo je preduzeće „Comsar Energy Hidro”, u vlasništvu Rašida Sardarova, u novembru 2012. godine. Uplatio je jednokratnu koncesionu naknadu od 123.750 KM, ali hidroelektranu nije sagradio. Koncesiono preduzeće je 2022. godine prodao firmi „ERS-Obnovljivi izvori energije” d.o.o. Ljubinje za 68,6 miliona KM.

Opis projekta

Koncesiju za eksploataciju kamena dobilo je preduzeće „Comsar Energy Hidro”, u vlasništvu Rašida Sardarova, 2015. godine, uz uplaćenu jednokratnu naknadu od 101.005 KM. Do eksploatacije kamena, namijenjenog za izgradnju HE „Mrsovo”, nije došlo. Koncesiono preduzeće prodano je 2022. godine firmi „ERS-Obnovljivi izvori energije” d.o.o. Ljubinje za 68,6 miliona KM.

Opis projekta

Koncesiju je 2015. godine dobilo preduzeće „Hydro Power Group”, koje su osnovale kompanija „Bridge Engineering” d.o.o. Banja Luka, te OJSC "GIDROENERGOSTROJ TPM" i OJSC "POWERMACHINE CCONSTRUCTION BUREAU" iz Moskve. Koncesiono preduzeće je kasnije prodano kompaniji „ERS-Obnovljivi izvori energije”. Prema podacima Komisije za koncesije RS, tokom 2025. godine nije bilo značajnijih aktivnosti na realizaciji projekta. Izvještaji koncesionara i informacije resornog ministarstva potvrđuju da su do sada izrađeni samo studija opravdanosti i elaborat.

Opis projekta

Koncesija je dodjeljena 2012. godine privrednom društvu „TEPLOGAZSERVISPROEKT OVERSIZ“ za izgradnju, korišćenje i održavanje sistema za autonomno snabdijevanje tečnim naftnim gasom na području grada Banja Luka. Koncesija je dodjeljena na period od 30 godina. Potom je osnovano koncesiono preduzeće „Gazservis RS“d.o.o. Banja Luka, na kojeg su prenesena prava i obaveze iz ugovora. Uplaćena je koncesiona naknada od 190.000 KM. Osnovni ugovor je više puta aneksiran, a izmjene su se odnosile na definisanje bankarskih garancija i produženje pripremnog perioda. Prema izvještaju Komisije za koncesije RS, koncesionar nije dostavio izvještaj za 2025. niti je otpočeo sa komercijalnim radom.

Opis projekta

ZP „Elektrodistribucija” a.d. Pale je 2006. godine dobilo koncesiju za izgradnju i korištenje četiri hidroelektrane na Bistrici i Janjini na period od 30 godina, a potom osnovala preduzeće HE „Bistrica“ u Foči za realizaciju projekta. Udio u preduzeću je do 2018. godine dobila i domaća kompanija „Kaldera“ te češka „Energo Bosna“. Već 2019. godine su "Bistricu" prodali ZP-u „Hidroelektrane na Drini“ a.d. Višegrad za 20,7 miliona KM. U 2026. godini hidroelektrane još nisu sagrađene.

Opis projekta

"Rafinerija nafte Brod" je 2024. imala 311 zaposlenih u odnosu na 1.330 radnika u 2007. kada je izvršena privatizacija. U istoj godini akumulirani gubitak društva je bio 882.928.186 KM. Nakon požara 2018. godine u potpunosti je obustavljena prerada nafte, a poslovanje baziraju na preprodaji gasa sa Hrvatskom. Rusi godišnje garantuju da će osigurati novac za poslovanje Rafinerije te da ga u tekućoj godini nemaju namjeru likvidirati.

Opis projekta

U zadnjih 10 godina došlo je do značajnog pada prihoda i broja zaposlenih Rafinerije ulja “Modriča”. Rafinerija je 2014. imala 521 uposlenika, a deset godina poslije 187 radnika.

Opis projekta

Slovenačka firma "Viaduct" pokrenula je međunarodnu arbitražu, jer je Vlada Republike Srpske u blizini planiranih hidroelektrana dodijelila još jednu koncesiju za izgradnju mini hidroelektrane. Sud u Vašingtonu je 2022. godine donio presudu po kojoj je Vlada bila dužna platiti 90 miliona maraka. S obzirom da Vlada nije pravovremeno isplatila dug, on je zbog kamata u 2025. godini bio veći od 110 miliona maraka. Zbog toga je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt na ljeto 2025. godini nametnuo odluku kojom je omogućeno da se slovenačkoj firmi uplati dug od 110.688.333 KM. Novac je uzet od prihoda od putarina koji je namijenjen Republici Srpskoj.

Opis projekta

Vlada Republike Srpske je u martu 2019. g. jednostrano raskinula zaključeni Ugovor o koncesiji. Regulatorna komisija za energetiku odbila je u martu 2018. godine dozvolu za izgradnju vjetroelektrane. Komisija za koncesije u izvještaju iz 2018. navodi da investitor ne ispunjava koncesione obaveze, a nisu dostavili bankarsku garanciju.

Opis projekta

Do realizacije projekta nije došlo, jer je ČEZ tužio "Elektroprivredu Republike Srpske" zbog povrede ugovora. Naime, u zajedničko preduzeće “Nova elektrana Republike Srpske”, Elektroprivreda nije uložila postrojenje i rudnik. Međunarodni arbitražni postupak je pokrenut 2009. godine, a okončan je 2014. godine. Češki investitor saopštio je da mu je presudom Elektroprivreda Republike Srpske dužna isplatiti oko 15 miliona maraka i garanciju te da im je upitna građevinska dozvola, zbog čega su predložili raskid ugovora.

Opis projekta

Izgradnja zamjenskog "Bloka 7" Termoelektrane "Tuzla" godinama je najavljivana kao najveći energetski projekat u FBiH koji će joj omogućiti energetsku sigurnost. Aktivnosti na realizaciji ove investicije započele su 2008. godine. "Elektroprivreda BiH" je u narednim godinama tražila strateškog partnera, u čemu je i uspjela 2014. godine sa kineskim konzorcijumom. Procijenjena vrijednost projekta bila je 1,8 milijardi maraka od čega je 1,2 milijardi KM kredit od kineske banke, a ostatak bi činili krediti od domaćih banaka i vlastita sredstva Elektroprivrede. U međuvremenu se svjetsko tržište sve više orijentisalo ka obnovljivim izvorima energije što je dovelo do prekida projekta. Naime, kineskom konzorcijumu koji je bio zadužen za nabavku ključne opreme isporuku je otkazao američki "General electric", jer je odustao od proizvodnje objekata koji koriste ugalj. "Elektoprivreda" je u decembru 2023. godine raskinula ugovor i sporazum o kreditu. Naredne godine je vratila uplaćeni avans - više od 211 miliona maraka. Ključna dokumenta iz ovog projekta koja se odnose na njegovo finansiranje su označena kao “poslovna tajna” zbog čega se sa sigurnošću ne može tvrditi koliko je novca na kraju potrošeno.

Opis projekta

"Aerodromi Srbije" d.o.o. Niš osnovali su "Aerodrom Trebinje" d.o.o. 2020. godine. Ova firma bi trebala graditi aerodrom sa pistom od 3,5 km u blizini Trebinja za koji je Srbija spremna uložiti oko 200 miliona eura. Sredinom 2026. godine još se radilo na izradi dokumentacije. Do tada je osnivački kapital firme od početnih 10 KM povećan na 4.610.476 KM. Prethodno je postojalo istoimeno akcionarsko društvo koje je osnovala Vlada Republike Srpske 2008. godine kapitalom od 50.000 KM. Do 2013. dodijeljeno mu je milion maraka za "redovne aktivnosti", ali aerodrom nije izgrađen, a preduzeće je pripojeno JP "Aerodromi Republike Srpske" a.d. Banja Luka.

Opis projekta

„Naftna industrija Srbije“ a.d. Novi Sad (NIS) i „Neftegazovaja Inovacionnaja Korporacija“ a.d. Moskva (NeftegazInKor) osnovali su „Jadran-Naftagas“ d.o.o. Banja Luka 2010. godine. U septembru 2011. su dobili koncesiju za istraživanje i korištenje sirove nafte i gasa u Republici Srpskoj na 28 godina. U 2012. godini su uložili 19,5 miliona KM u istraživanja, ali nisu našli komercijalno isplative rezerve sirove nafte. Projekat je procijenjen na 345 miliona KM, ali je istraživanje obustavljeno 2025. godine − Komisija za koncesije RS-a navodi da je razlog kvar na pumpama na bušotinama, dok osnivači kažu da su razlog američke sankcije protiv saradnika i mreže kompanija povezanih sa Miloradom Dodikom.

Opis projekta

Hidroelektrana "Dabar" prva je u nizu planiranih hidroelektrana u sistemu "Gornji horizonti" u Hercegovini. Vlada RS-a najavila je izgradnju 2010. godine, s planom da projekat bude okončan u periodu 2016-2020. Koncesija je dodjeljena 2011. godine preduzeću „Hidroelektrana Dabar“ u vlasništvu Zavisnog preduzeća „Hidroelektrana na Trebišnjici“ a.d. Trebinje na period od 30 godina. Ugovor o kreditu za izgradnju hidroelektrane, u iznosu nešto većem od 369 miliona KM, potpisan je krajem 2021. Prema izvještaju Komisije za koncesije RS, kao glavni razlozi kašnjenja u izgradnji navode se složeni hidrogeološki uslovi i sudski sporovi.

Opis projekta

"Buk Bijela" je jedna od tri planirane hidroelektrane u sistemu "Gornja Drina". Koncesija za izgradnju i korištenje dodijeljena je 2016. godine Mješovitom holdingu "Elektroprivreda Republike Srpske" a.d. Trebinje i Zavisnom preduzeću "Hidroelektrane na Drini" a.d. Višegrad koje je odlukom Vlade RS-a svoje mjesto ustupilo "Elektroprivredi Srbije" a.d. Beograd 2020. godine. Oni su preuzeli 51% vlasništva u koncesionom preduzeću HES "Gornja Drina" d.o.o. Foča koje treba graditi Hidroenergetski sistem "Gornja Drina" (HE "Buk Bijela", HE "Foča" i HE "Paunci"). Planirani su troškovi od 861,5 miliona KM, ali do augusta 2026. nijedna nije izgrađena iako je rok za "Buk Bijelu" bio 2023, a za "Foču" i "Paunce" 2025. godina.

Opis projekta

Litvanski konzorcij "Ukio Banke Investicine Grupe" kupio je 63,86% državnog kapitala Fabrike glinice "Birač" iz Zvornika 2001. godine. Prvobitna cijena je sporazumom sa Vladom RS-a smanjena sa 10 na 6 miliona KM. Tokom 2003. godine "Birač" osniva sestrinske firme sa kompletnim udjelom u kapitalu koje se brzo transformišu u društvo sa ograničenom odgovornošću: "Alumina", "Mehanika" i "Birač Energo" pa fabrika glinice orijentiše poslovanje na upravljanje i finansiranje zavisnih društava i odlazi u stečaj 2013. godine. Fočanska korporacija "Pavgord" otkupljuje većinu potraživanja od litvanske grupacije, okončava stečaj i postaje većinski vlasnik "Birača" 2025. godine.